|
|
|
|
Međunarodni olimpijski odbor |
|
|
|
|
|
|
| |
International Olympic Committee |
|
| |
OLIMPIJSKI POKRET |
|
| |
Prema Olimpijskoj povelji, cilj Olimpijskog pokreta je doprinos izgradnji boljeg,
miroljubivog svijeta kroz obrazovanje mladih putem sporta, bez diskriminacije bilo koje vrste i u
olimpijskom duhu međusobne solidarnosti, razumijevanja, prijateljstva, fair playa.
OLIMPIJSKI
POKRET ČINE:
- Međunarodni olimpijski odbor (IOC),
- Organizacijski odbori Olimpijskih igara
(OCOG),
- Nacionalni olimpijski odbori (NOC),
- Međunarodne sportske federacije (IF),
-
Nacionalni sportski savezi, sportaši, klubovi.
Službene stranice Olimpijskog pokreta
|
|
| |
OLIMPIJSKA POVELJA |
|
| |
Olimpijska povelja predstavlja sistematizirani kodeks temeljnih principa, pravila i
propisa Međunarodnog olimpijskog odbora, u čijem duhu se upravlja organizacijom i radom Olimpijskog
pokreta, te uspostavljaju uvjeti za proslavu Olimpijskih igara. Službeni jezici Međunarodnog
olimpijskog odbora su francuski i engleski, ali na sjednicama imaju osiguran simultani prijevod na
njemački, ruski, španjolski i arapski. U slučaju bilo kakvih dvojbi glede prijevoda, važeća je
francuska inačica dokumenata.
"Olimpizam je životna filozofija koja veliča ravnotežu
tijela, volje i uma. Miješajući sport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam teži kreiranju životnog
puta utemeljenog na užicima nađenim u trudu, odgojnim vrijednostima dobrog primjera i uvažavanju
univerzalnih temeljnih etičkih principa."
(Olympic Charter, Fundamental principles,
paragraph 2)
Puni tekst olimpijske povelje: pdf (engleski tekst)
|
|
| |
OLIMPIJSKE IGRE |
|
| |
ODABIR DOMAĆINA OLIMPIJSKIH IGARA
Jedna od važnijih zadaća Međunarodnog
olimpijskog odbora je provođenje kandidature, izbornog procesa i odabir grada domaćina Olimpijskih
igara, koji se obavlja sedam godina prije Igara. Izvršni odbor MOO-a određuje proceduru do trenutka
izbora, a sam odabir je u nadležnosti Glavne skupštine MOO.
ORGANIZACIJA OLIMPIJSKIH IGARA
Povelja naglašava da su Olimpijske igre natjecanja u pojedinačnim i timskim sportovima
između sportaša, a ne između država. Svake četiri godine okupljaju sportaše predložene od nacionalnih
olimpijskih odbora, čije učešće mora odobriti Međunarodni olimpijski odbor, a natječu se po pravilima
međunarodnih sportskih federacija čiji su članovi.
Olimpijske igre su isključivo
vlasništvo Međunarodnog olimpijskog odbora, koji predstavlja vrhovni autoritet za sva pitanja vezana
uz Igre i zadržava sva prava u svezi njih, bez ograničenja, uključujući organizaciju, eksploataciju,
sve vrste prijenosa. Svi prihodi ostvareni od Olimpijskih igara moraju biti uloženi u razvoj
Olimpijskog pokreta i međunarodnog sporta.
|
|
| |
ZAŠTITA SPORTAŠA |
|
| |
Velik dio svoje pozornosti MOO usmjerava na zaštitu sportaša, zbog kojih postoji.
Neke od aktivnosti u svrhu zaštite sportaša:
- 1981. godine osnovana je Komisija sportaša
Međunarodnog olimpijskog odbora, koju između sebe biraju sudionici Olimpijskih igara. Ova Komisija
delegira predstavnike u sve ostale komisije MOO-a, sudjeluje u odabiru grada domaćina, najmanje
jednom godišnje održava zajedničku sjednicu s Izvršnim odborom MOO kako bi iznijela svoje
primjedbe i preporuke za daljnji rad;
- 1983. godine osnovan je Arbitražni sud za sport
(Court of Arbitration for Sport), koji je 1993. stekao punu samostalnost. Riječ je o
međunarodnom sudištu koje obrađuje zakonske probleme s kojima se sportaši sreću.
Postupci su mu
univerzalno primjenjivi, brzi, jednostavni, fleksibilni i jeftini;
- Zdravstvena komisija
MOO izrađuje studije o sportskim povredama i njihovom sprječavanju, poglavito tijekom Olimpijskih
igara, a u suradnji sa međunarodnim federacijama pojedinih sportova;
- 1999. godine osnovana
je Svjetska anti-doping agencija (World Anti-Doping Agency), nezavisno tijelo za borbu protiv
dopinga u sportu i za brigu o zaštiti zdravlja sportaša, kojemu MOO snosi 50% godišnjih troškova
poslovanja;
- 1995. godine osnovan je Svjetski savez olimpijaca (World Olympians
Association), sa ciljem održavanja veza među olimpijcima sa svih strana svijeta, te radi
širenja olimpijskih vrijednosti.
|
|
| |
PROMIDŽBA ŽENA U SPORTU |
|
| |
Baron Pierre de Coubertin, koji je obnovio Olimpijske igre, bio je muškarčina krojena
u duhu svog vremena, pa na prvim modernim Olimpijskim igrama žene nisu imale pristup natjecateljskim
terenima. Od te davne 1896. godine štošta se promijenilo, pa i učešće žena na svim razinama
Olimpijskog pokreta.
Vrijednosti modernog društva preslikavaju se i na svijet sporta.
Zastupljenost žena u sportu poseban napredak doživljava posljednjih 30 godina pod utjecajem cijelog
Olimpijskog pokreta i zajedničkih mjera Međunarodnog olimpijskog odbora, međunarodnih sportskih
federacija, nacionalnih olimpijskih odbora, brojnih volontera.
Kao lider Olimpijskog pokreta,
čija je glavna zadaća promidžba olimpizma i razvoj sporta diljem svijeta, Međunarodni olimpijski
odbor za stalnu dodatnu zadaću ima rad na održavanju pozitivnog trenda porasta broja žena na
sportskim terenima i u sportskoj administraciji.
U suradnji sa svojom Komisijom za žene i
sport, MOO provodi politiku kojoj je cilj pomoć i promidžba učešća žena u sportskim aktivnostima i
na Olimpijskim igrama, kao i povećanje njihovog učešća u administraciji i u rukovodstvima sportskih
organizacija. |
|
|
 |
|
|
|
| |
|
